Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine“ domaćin je šestog radnog sastanka u okviru međudržavnog projekta za osnivanje Centra za kontrolu suše za Jugoistočnu Evropu (DMCSEE). Sastanak se održava 3. i 4. novembra u svečanoj sali JVP „Vode Vojvodine“.

Cilj ovog projekta, u koji su uključene institucije iz Slovenije, Mađarske, Hrvatske, Makedonije, Bugarske, Albanije, Crne Gore, Grčke i Srbije je da se poveća spremnost na pojavu suša i umanje neželjeni efekti koje izaziva ova klimatska pojava. U poslednjim decenijama štete koje su uzrokovale suše imale su veliki uticaj na ekonomiju i socijalno blagostanje. Podložnost udaru suše u Jugoistočnoj Evropi veća je u odnosu na susedne regione, tako da je ovo pitanje poprimilo i strateški značaj. Za jedno od osnovnih oruđa u borbi protiv suša smatra se efikasna vodoprivreda, koja može da značajno da utiče na dodatne probleme u oblasti poljoprivrede, energetike i turizma koji mogu da se pojave kao posledica pojave suše.

Zadatak budućeg Centra bio bi da koordinira i olakša razvoj, određivanje i primenu oruđa za kontrolisanje suše, kao i samu politiku kontrole suše u Jugoistočnoj Evropi. Stoga je ovaj projekat usresređen na praćenje i procenu suše, kao i procenu rizika od suše i podložnosti ovoj klimatskoj pojavi na području regiona. Dalje se očekuje razvijanje subregionalne strategije za kontrolu suše, te primena efikasnog sistema nadgledanja suše, davanje pouzdane i pravovremene informacije o ovoj pojavi.

Projekat za osnivanje DMCSEE jedan je od više važnih međudržavnih projekata u koje je uključeno JVP „Vode Vojvodine“.

Efikasna vodoprivreda svakako je moćno oružije protiv suše i svesni toga, mi u Javnom vodoprivrednom preduzeću “Vode Vojvodine“ ulažemo maksimalan napor da unapredimo sliku navodnjavanja u Vojvodini. Naime, iz Hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav moguće je navodnjavati 510.000 hektara, od toga u Bačkoj 210.000, a u Banatu 300.000 hektara. Pored toga, iz regionalnih hidrosistema, u čiju gradnju je u proteklih 20 godina uloženo 30 miliona evra, i dvonamenskim korišćenjem kanala detaljne kanalske mreže moguće je navodnjavati dodatnih 80.000 hektara.

Što se JVP „Vode Vojvodine“ tiče, bez bilo kakvih dodatnih ulaganja iz kanalske mreže moguće je navodnjavati blizu 200.000 hektara, a iz trenutno instalisane snage oko 76.000 hektara oranica. Međutim, nije iskorišćena ni polovina tih kapaciteta. Od oko dva miliona hektara obradivih površina, trenutno se navodnjava tek nekoliko procenata, odnosno, oko 30.000 hektara. Razlozi za to su mnogobrojni – nezainteresovanost samih poljoprivrednika, nedostatak sistema i pokradene opreme sa objekata i sistema za navodnjavanje.