NAZIV I VRSTA PRIRODNOG DOBRA:
Spomenik prirode „Hrast Lužnjak u dvorištu crpne stanice u Kumanu“ nalazi se na obali Tise, na površini od 1.384,74m2.
KATEGORIJA PO ZAKONU O ZAŠTITI PRIRODE:
Spomenik prirode III kategorije
IUCN – KATEGORIJA
III kategorija prirodnog dobra
Prema klasifikaciji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), Spomenika prirode „Hrast lužnjak u dvorištu crpne stanice kod Kumana“ pripada III kategoriji – Spomenik prirode/prirodno obeležje.
GEOGRAFSKI POLOŽAJ:
Nalazi se na teritoriji Opštine Novi Bečej, KO Kumane, parceli br. 8531, u centralnom delu dvorišta crpne stanice Kumane, oko 20 m udaljenosti od osnove nasipa sa branjene strane. Pod spomenikom prirode „Hrast lužnjak u dvorištu crpne stanice kod Kumana“ podrazumeva se stablo hrasta i pripadajući prostor (prostor ispod krošnje). Ovaj spomenik prirode III kategorije obuhvata ukupnu površinu od 1384.74 m2.
UPRAVLJAČ (od 2009.godine)
Skupština opštine Novi Bečej je 05.05.2009. godine, donela Odluku o zaštiti Spomenika prirode „Hrast lužnjak u dvorištu crpne stanice kod Kumana“ i za Upravljača imenovala je Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine“.
AKT O ZAŠTITI:
Zakon o zaštiti prirode („Sl. glasnik RS“, broj 36/2009, 88/2010 i ispr. 14/2016 i 95/2018 – dr. Zakon)
REŽIM ZAŠTITE
Za Spomenik prirode „Hrast lužnjak u dvorištu crpne stanice kod Kumana“ određen je režim zaštite II stepena.
ISTORIJAT ZAŠTITE
Spomenik prirode „Hrast lužnjak u dvorištu crpne stanice kod Kumana“ prvi put je zaštićen Rešenjem Skupštine opštine Novi Bečej od 25. septembra 1985. godine.
OPIS:
Spomenik prirode „Hrast lužnjak u dvorištu crpne stanice kod Kumana“, nalazi se na obali Tise, u centralnom delu dvorišta crpne stanice Kumane, udaljen od podnožja nasipa oko 20 m sa branjene strane.
Ovaj spomenik prirode III kategorije obuhvata ukupnu površinu od 1.384,74 m2 .
Hrast lužnjak je vrlo rasprostranjeno evropsko i zapadno-azijsko drvo. Predstavljao je kapitalan primerak svoje vrste u Vojvodini. Veličanstvenog je porasta, habitusa i procenjene starosti preko 300 godina. Soliter koji je dominirao okolnim prostorom. Krošnja stabla je bila vrlo granata, sa jakim nepravilnim, krivim i kolenasto savijenim granama.
Posle superćelijske oluje, koja se dogodila u julu 2023. godine, Hrast Lužnjak je pretrpeo zastašujuću devastaciju, posle koje je pregledan od strane stručnjaka sa Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada, a potom je izvršena sanacija. Prilikom sanacije orezane su polomljene grane i stablo je očišćeno od truleži.
Danas stablo nije grandiozno kao nekada, ali je svakako još značajnije kao spomenik prirode i spomenih otpornosti na sve nedaće i godine koje su ga lomile.
Od nekadašnjih 33 m visine, stablo je sada visoko nepunih 20 m.