Zbog pogoršane hidrometeorološke situacije na vodnom poručju JVP „Vode Vojvodine“, uvedena je odbrana od unutrašnjih voda na više planskih vodoprivrednih područja, (Srednji Banat, Zrenjanin; Gornji Banat, Kikinda; Južni Banat, Vršac; Šajkaška, Novi Sad) dok je i na ostalim područjima situacija na granici proglašenja. Padavine na ovom području višestruko prevazilaze godišnje i mesečne proseke. U periodu januar-maj zabeležene su padavine čija je suma 180% od proseka za taj period, a gledajući samo maj mesec na području Zrenjanina palo je od 01.05. do 20.05.2010.g., 123,6 mm kiše što u odnosu na prosečnih 51mm (izvor RHMZ) iznosi 242%. Paralelno je došlo do povećanja vodostaja spoljnih voda (Tamiš i Nera su u vanrednoj odbrani od poplava, Brzava u redovnoj, Dunav, Tisa i Sava u znatnom porastu), što je onemogućilo gravitaciono odvodnjavanje, pa se evakuacija obavlja crpnim stanicama. Povećanje vodostaja spoljnih voda izaziva i porast nivoa podzemnih voda na području. Svim ovim, vodoprivredni sistemi su izuzetno opterećeni, a naš angažman je izuzetno velik.

 

Uvažavajući trenutno stanje na terenu i hidrometeorološke prognoze, pre otpočinjanja padavina još 13.05.2010.g. crpne stanice na celom meliorativnom području su stavljene u pogon zbog predpražnjenja sistema za odvodnjavanje. I pored toga, zbog izuzetno visokog nivoa padavina, došlo je do velikog priliva vode, naročito posle 16.05.2010.g. , a crpne stanice od 13.05.2010.g. rade neprekidno 24 sata. Iako sistemi za odvodnjavanje nisu dimenzionisani za tako velik priliv vode, niti su održavani shodno normativu unazad dvadeset godina, oni evakuišu vodu sa područja sa 79,5m3/sekundi konstantno. Pored toga operativne službe područnih vodoprivrednih preduzeća vrše intervencije na terenu, na kanalskoj mreži i objektima gde je to potrebno i moguće, radi poboljšanja evakuacije vode.

 

Problemi nastali na području su najčešće vezani za zadržavanje vode u niskoležećim terenima koji nisu vezani za kanalsku mrežu (vodoleži). Stoga je neophodno da vlasnici poljoprivrednog zemljišta, u koliko su u blizini kanalske mreže koja ima dovoljan kapacitet, prokopavaju teren i omogućavaju da voda dođe do kanala. Osim toga, jedan od uzroka stvaranja vodoleži je i plužni đon (čvrst vodonepropusni sloj zemljišta na oko pola metra od površine zemljišta) koji se mora u narednom periodu ukloniti adekvatnim agrotehničkim merama. Veliki deo zemljišta je usled padavina zasićen do maksimalnog poljskog vodnog kapaciteta, tako da sve padavine koje slede nemaju uslova za infiltraciju, pa se zadržavaju na površini. Stručna je procena da će trebati najmanje sedam dana da se situacija u potpunosti stabilizuje uz uslov da se padavine većeg intenziteta ne nastave.

 

Dodatan problem predstavlja i činjenica, da se JVP „Vode Vojvodine obraćaju i lokalne samouprave sa apelima za pomoć u naseljenim mestima koja su ugrožena zbog nefunkcionisanja njihove atmosferske kanalizacione mreže, što inače nije u nadležnosti vodoprivrede. Po ovim zahtevima JVP „Vode Vojvodine“ pruža pomoć na svim lokalitetima na kojima su neposredno ugroženi stambeni objekti. Međutim, broj zahteva za pomoć se povećava iz dana u dan, što znatno povećava i naše angažovanje.

 

 

   Novi Sad, 21.05.2010.                                                                                         Stručna služba